Globalno zatopljenje, što dalje?

Stručnjaci Međuvladinog panela za klimatske promjene naglasili su potrebu da svijet krene u "brze i neviđene" transformacije ako želi ograničiti zagrijavanje na jedan i pol Celzijevih stupnjeva, upozoravajući na povećane rizike ako se ta razina prekorači.

U izvješću od 400 stranica, čiji je sažetak objavljen u ponedjeljak, znanstvenici su "donositeljima političkih odluka" predstavili mnoge efekte koji su se počeli pojavljivati, posebno mogućnost zagrijavanja iznad stupnja i pol Celzijusa u odnosu na razinu predindustrijskog doba. Među tim posljedicama, toplinski valovi, izumiranje vrsta i otapanje polarne ledene kape, s naknadnim porastom razine oceana na dugi rok.

Ako temperatura nastavi rasti sadašnjim tempom zbog emisije stakleničkih plinova, očekuje se da će porast dosegnuti jedan i pol Celzijevih stupnjeva između 2030. i 2052. godine, navodi se u izvješću koje se temelji na više od šest tisuća studija.

A ako zemlje budu zadovoljne svojim obećanjima da će smanjiti te emisije sadržane u Pariškom sporazumu sklopljenom 2015., temperatura će porasti za tri stupnja do kraja ovog stoljeća.

Kako bi se zatopljenje ograničilo na stupanj i pol, Komisija za klimu smatrala je da bi se emisije ugljičnog dioksida do 45. godine trebale smanjiti za 2030% te da bi svijet trebao postići "neutralizaciju ugljika", odnosno količine u atmosferi. ne prelaze one koje se iz njega mogu povući.

U izvješću se pozivaju svi sektori da "značajno smanje emisije brzim i neviđenim zaokretom".

Vlast je naglasila da su energetski izvori, posebice ugljen, plin i nafta, odgovorni za tri četvrtine emisija.