Fa'atusafana

I lona 67 tausaga..se talaaga o le masiofo Arapi sili ona lalelei, Queen Noor

E tele tala e uiga ia te ia, i ona luma e le mafai e le lalelei ona faamatalaina le lalelei, o ia o se masiofo ua manatu o se tasi e sili ona lalelei i le talafaasolopito o masiofo o Sasae. i se tasi o po o Setema Ua tatou iloa faatasi o ia i lenei lipoti. O lona igoa muamua o Lisa Najib al-Halabi, le faletua o le Tupu muamua o Jordan, Hussein bin Talal. O lona tama, o Najeeb Elias Halabi, o se Amerika e tupuga mai Suria, ma o lona tina, o Doris Karlquist, e tupuga mai i Suetena.

Na fiafia Nour i tu ma aga a Ioritana ma aia tatau a tamaiti ma fafine, ma sa sao ma fa'aauau pea ona sao i le tele o fa'alapotopotoga tumaoti. Faatasi ai ma le auai o tamaiti aʻoga a le Iunivesite o Yarmouk, na faʻavaeina ai le Jerash Festival for Culture and Arts. Sa ia tusia ma lolomiina ana manatuaga i le 2003 i lalo o le igoa "The Leap of Faith: Memoirs of a Unexpected Life," lea na ia talanoa ai e uiga i lona olaga mai le taimi na ia faaipoipo ai i le Tupu o Hussein bin Talal seia oo i lona maliu.

Queen Noor i Hamburg, i le 1978
    Richard von Weizsäcker, Peresitene o Siamani,

Sa aʻoaʻoina o ia i le tele o aʻoga i Kalefonia, Uosigitone, ma Niu Ioka. Sa ia aʻoga i le National Cathedral School mai le vasega fa i le vasega valu. Ma i le Chapin School i le Aai o Niu Ioka, seia maeʻa ana aʻoga i Concord Academy i Massachusetts, ma i le 1974 na ia maua ai le BA mai le Princeton University i le tusiata fale ma fuafuaga i le taulaga. Setete, Ausetalia, ma le tele o atunuu i Sasaʻe Tutotonu, e aofia ai Iran ma Ioritana. I le 1976, na amata ai ona atiaʻe ni fuafuaga atoatoa mo fale o le Arab Aviation Academy, lea na faavaeina i Amman. Ona, i le 1977, na auai i le Royal Jordanian Airlines e nofoia le tulaga o le Fuafuaga Faatonu ma mamanu i totonu

Ms. fa'avaa mekasini - Pau 2003(1).jpg

O ana mea e fiafia i ai e eseese ma eseese i matata o aʻoaʻoga, faatufugaga, faʻalauiloaina o aganuu, puipuiga o le siosiomaga, soifua manuia lautele, faʻasaoina o measina faʻataʻitaʻiga, tausiga o tamaiti, atinaʻeina o matafaioi a tamaitai i sosaiete, ma faʻalauteleina le malamalama i le va o Jordan ma isi atunuu. Faatasi ai ma galuega na ia faia o:

O ia o loʻo faʻauluuluina le "Royal Foundation for Culture and Education", ma i lana galuega, aemaise lava i le tulaga o le iloiloina o manaʻoga o Jordan i le lumanaʻi o tagata faigaluega ma tuʻuina atu avanoa mo tamaiti aʻoga Jordanian talenia e faʻamaeʻa ai a latou aʻoga maualuluga i fafo, e pei ona tuʻuina atu e le Foundation ia i latou sikolasipi ma sikolasipi i le matata o latou atinaʻe faʻapitoa.

Na te lagolagoina faatufugaga i Ioritana, lea na ia fesoasoani ai i le faatuina o le Royal Cultural Center, faapea foi ma le National Museum of Fine Arts i Amman, lea o loo i ai le aoina o galuega taulima a Jordanian, Arapi, Isalama ma faavaomalo. Sa lagolagoina foi le vaega o galuega taulima Ioritana ma le faamoemoe o le ola pea o tomai masani ma galuega taulima na tuufaasolo mai e matua ma matua matutua.

I le faiga faapaaga ma tamaiti aʻoga a le Iunivesite o Yarmouk, na ia faavaeina le Jerash Festival mo Aganuʻu ma Faʻataʻitaʻi, ma taʻitaʻia le Komiti Maualuga a le Atunuʻu.

Na ia ta'ita'ifono i le Royal Commission for the Preservation of Architectural Heritage.

Sa ia faauluulu i ai le Higher National Committee mo le Puipuiga o le Siosiomaga, o ana galuega e aofia ai le tusiaina o se tulafono fou e sili atu le puipuia o le siosiomaga ma le toe totoina o laau i Ioritana e faaitiitia ai le tafia o le eleele ma fesoasoani i le toe faaolaolaina o meaola.

I lana taumafaiga, na ia faavaeina ai le Queen Noor Project for Greening and Developing the Jordanian Rural, lea e faʻamoemoe e atiaʻe polokalame tuʻufaʻatasia e siitia ai le tulaga o le olaga o tagatanuu i nuu i tua e ala i komiti faʻapitonuʻu ma nuʻu i tua.

E auai o ia i le tele o gaoioiga ofo fua ma polokalame o le soifua manuia lautele, ona o ia o le peresitene mamalu o le "Jordanian Charitable Society for the Care of the Deaf," ma lagolagoina le tele o faalapotopotoga e feagai ma tagata le atoatoa.

I lalo o lana taʻitaʻiga, na faʻavaeina ai se nuʻu faʻataʻitaʻi ma faʻatuina mo tamaiti matuaoti, lea na fuafuaina e tuʻuina atu ia i latou se siosiomaga e foliga tutusa, i le mea e mafai ai, o se olaga masani faaleaiga. O lo'o ia umia fo'i le tofi fa'aaloalogia o le "Society of Children's Villages (SOS)", ma o le una'i malosi lea i tua atu o le taumafaiga a le atunu'u e atia'e nofoaga fa'alesoifua maloloina atoatoa e si'itia ai le tulaga o le tausiga o tamaiti i totonu o le Malo.

Na ia fa'atuina le Polokalama Fa'aleaganu'u masani a Arab, lea o lo'o fa'aauau pea ona ia va'aia, ose polokalame fa'aletausaga e vala'aulia ai le to'atele o tamaiti mai atunu'u uma o Arapi e asiasi mai. Jordan Ina ia faamasani vavalalata i le talatuu o Ioritana ma ia faalolotoina sootaga masani masani a tagata Arapi ma aganuu io latou agaga.

O loʻo ia umia le tulaga mamalu o le "Jordanian Professional Women's Club" ma le "Jordanian Working Women's Club" ina ia faʻamalosia le matafaioi a tamaitai faigaluega i le matata o le tamaoaiga ma agafesootai i Ioritana aʻo faatumauina le malosi o sootaga faaleaiga i totonu o le ta'iala fa'aagafesootai fa'ale-aganu'u i Ioritana.

O lo'o ia umia le tulaga mamalu o le "Queen Noor Technical Institute for Civil Aviation", lea e tu'uina atu a'oa'oga i tulaga fa'ava-o-malo i matā'upu eseese o fa'apitoa i va'alele sivili.

Sa ia faia se sao tele i le atinaʻeina o le Jordan Society i le Iunaite Setete, o se faʻalapotopotoga na faʻatuina i Uosigitone, D.C. e tagata Amerika.

O nei aso ua mavae atu le faamanatuina o le 67 tausaga o le Masiofo o Noor Al Hussein, ma i lenei taimi, matou te toe iloiloina ma oe ni vaaiga o lona olaga i laina nei.

O le Masiofo o Noor Al Hussein na faʻatasi ma lona toʻalua ua maliu

O lona igoa moni o Lisa Najib Al-Halabi, ma na soifua mai o ia i le Iunaite Setete o Amerika i Uosigitone i le 1951, i se tama o Suria e igoa ia Najib Elias Halabi o loo faigaluega i le malo o Amerika, ma o se tina e tupuga mai Suetena e igoa ia Doris. Karlquist, o le Amerika o le tupuaga Arapi.

Queen Noor i lona laitiiti
Queen Noor i lona laitiiti

I le 1974, na maua ai e Queen Noor se faailoga o le tagata malaga mai le Iunivesite o Princeton i le tusiata ma le fuafuaina o le taulaga. Ina ua maeʻa ana aʻoga, sa auai o ia i le tele o poloketi faavaomalo i le matata o le mamanu ma fuafuaga o le aai i le Iunaite Setete ma Ausetalia, ma le tele o Atunuu i Sasaʻe Tutotonu, e aofia ai Iran ma Jordan.

Ina ua uma lena, sa galue o ia i Jordan i se atinae o le malaevaalele. I le 1976, na amata ai ona ia galue i luga o mamanu atoatoa mo fale o le Arab Aviation Academy, lea na faatuina i Amman. Ona, i le 1977, na ia auai i le Alia Corporation - Royal Jordanian Airlines , e nofoia le tulaga o le Faatonu o Fuafuaga ma Fuafuaga.

O iinei na faʻafeiloaʻi faʻafuaseʻi ai o ia i le Tupu o Hussein i lana asiasiga muamua i le laumua o Ioritana, ao galue o ia o se tusiata i se kamupani mai fafo i Iran, lea na alofa ai le tupu ua maliu ia te ia mai le taimi na ia vaai ai ia te ia a o nofo o ia. i luga o le malaevaalele ma lona tama o Elias Al-Halabi, o le sa galue i lena taimi I le tulaga o le folauga i luga o le ea, ma ona o lona tulaga o le ulu o le Federal Aviation Administration, ua ia te ia le malosi ma le tomai e mafai ai ona ia faia. fesootai ma le Tupu o Ioritana.

Faaipoipoga a Queen Noor

Le faaipoipoga a Queen Noor Al Hussein

Na faaipoipo le Tupu o Hussein ia te ia i le aso 15 o Iuni, 1978, ma sa vave ona liliu mai i Isalama, ma na suia lona igoa mai ia Lisa ia Noor Al Hussein, le Masiofo o Ioritana, ma na ia fanauina ai se fanau e toafa: Prince Hamzah ma Prince Hashem, ma purinisese e toalua o Iman. ma Raya, ma sa nofo o ia ma le Tupu o Hussein seia oo i lona maliu i le 1999.

Le ata aloaia o Queen Noor ma lona toʻalua

Le ata aloaia o Queen Noor ma lona toʻalua

Talu mai lana mafutaga ma le tupu ua maliu, o loʻo ia faʻatinoina lana matafaioi i auaunaga lautele i le lotoifale ma faʻaitulagi tulaga, e ala i le taulaʻi atu i mataupu o le saogalemu o tagata, aʻoaʻoga, faʻalauiloaina o faatufugaga ma aganuu, faʻasaoina o le siosiomaga, atinaʻe gafataulimaina ma aia tatau a tagata, faʻasaoina o measina faufale, tausiga o tamaiti ma le atina'eina o le matafaioi a tina i totonu o sosaiete, ma le una'ia o le malamalama fa'ale-aganu'u.

Na tuuina atu ia te ia le "Tupu o Hussein bin Ali", i le faaopoopo atu i le "Renaissance medallion studded", ma sa ia mauaina foi le tele o teuteuga mai fafo.

E lua tusi lolomi a Queen Noor, "Al-Hussein, King of Jordan", na tuʻuina atu e le King Hussein Foundation i le 2000, ma ana faʻamanatuga "The Leap of Faith: Memoirs of an Unexpected Life", na tuʻuina atu e Marimax i le 2003, lea. sa ia talanoa e uiga i lona olaga, talu mai lana faaipoipoga ma le Tupu o Hussein Bin Talal ma seia oo i lona maliu, ma sa ia ausia le faatauga sili ona lelei, o ana tupe na tuuina atu i se faavae alofa o loo faaigoaina le Tupu o Hussein, ma sa faaliliuina i gagana e 17.

Ua amata e le Masiofo o Noor lana tusi i se tautinoga e faapea: “I la’u pele o Hussein … le malamalama o lo’u ola.” O le faapaiaga o loo o faatasi ma le hadith mamalu a le Perofeta, lea e faapea: “Galue mo lou olaga e pei o le a e ola e faavavau, ma galue mo lou olaga a sau e pei o le a e oti taeao.”

O mataupu e luasefulutasi o le tusi e atagia moni mai ai se aafiaga faaletagata i se olaga e lei faamoemoeina, e pei ona ioeina e le tusitala lava ia, ma na ia toe iloiloina foi lagona e uiga i taitai faaupufai sa ia feiloai ma feagai, e pei o: Carter, Clinton, Rabin, Netanyahu, Hosni Mubarak , Yasser Arafat, Saddam Hussein, le Shah o Iran ma le Sultan Qaboos, Muammar Gaddafi ma isi.

O le faavaa o le tusi "Noor Al-Hussein's Memoirs"

Leap of Faith: A Memoir of a Unexpected Life faavaa tusi.

Talu mai le 1979, o fuafuaga a le Noor Al Hussein Foundation ma le King Hussein Foundation, na faavaeina ma taʻitaʻia e Her Majesty Queen Noor Al Hussein, na galulue e faʻalauteleina mafaufauga i totonu o le Malo ma Sasaʻe Tutotonu.

O lenei mea e ala i le faʻalauiloaina o polokalame paionia e faʻaaogaina faiga sili ona lelei i vaega o le: faʻaitiitia o le mativa, faʻamalosia tamaitai, tuʻuina atu tupe mo galuega laiti, soifua maloloina ma faatufugaga e avea o se meafaigaluega mo le atinaʻeina o agafesootai ma fefaʻatauaʻiga faaleaganuu, faʻapea foʻi ma le tuʻuina atu o tomai ma aʻoaʻoga e fausia ai le gafatia. i nei eria i atunuu tuaoi o Arapi ma Asia.

O le sa avea muamua ma Masiofo o Jordanian Noor Al Hussein, le faletua o le Tupu o Hussein bin Talal ua maliu, na aliali mai foi i le lipine vitio o se ata faalauiloa mo le maliega faaniukilia, lea na sainia e atunuu tetele e ono ma Iran i Sineva i le 2015 e teena ai le faateleina o le faaniukilia. faatasi ma: Morgan Freeman, Jack Black, ma isi mai fetu o Hollywood, i se faasalalauga a le GLOBAL ZERO asosi ua lauiloa ona o lona tetee i le faateleina o le faaniukilia.

Tusitusiga fesoʻotaʻi

Alu i luga faamau
Fa'asoa nei e aunoa ma se totogi ma Ana Salwa E te mauaina muamua a matou tala fou, ma o le a matou lafoina atu ia te oe se faʻamatalaga o mea fou taitasi leai Faʻamatalaga
Social Ala o Faasalalauga Autu Lomiga Faʻamalosia e: XYZScripts.com