Ole ki lilo ile tausia ole soifua maloloina ole fai'ai
Ole ki lilo ile tausia ole soifua maloloina ole fai'ai
Ole ki lilo ile tausia ole soifua maloloina ole fai'ai
O le faailoa atu o le lotofaafetai o se faiga faigofie ae mamana e mafai ona suia ai le olaga o se tasi.O le atiina ae o se talisapaia faamaoni mo mea ua uma ona maua e se tagata e mafai ona matua suia ai lona soifua maloloina faalemafaufau ma faaletino.
E tusa ai ma le faasaienisi o le loto faafetai, o le faia o se masani e faateleina ai le malosi e toe faʻaleleia ai le faiʻai, faʻaleleia lagona, ma e oʻo lava i le lelei o le olaga lautele.
Fai mai Calm, ua leva ona faamatalaina le loto faafetai o le ki i le fiafia. Neuroscience ma psychology ua amata ona suʻesuʻe pe faʻafefea ona aʻafia le faiʻai o le tagata, ma o suʻesuʻega ua faʻaalia e mafai ona fesoasoani le faʻafetai:
• Fa'ateleina vaila'au lelei
• Fa'atonu le fa'alavelave
• A'oa'o le fai'ai ina ia fa'aogaina atili i mea lelei
• Faʻaleleia le fesoʻotaʻiga neural i vaega o le faiʻai e fesoʻotaʻi ma fesoʻotaʻiga lautele
• Fa'aleleia atili le taua o le tagata lava ia
5 Aafiaga o le Lotofaafetai i le Faiʻai
O le faiʻai e iai se tomai matagofie e toe faʻaleleia ai o ia lava i le olaga atoa e ala i le fausia o fesoʻotaʻiga neural fou, e taʻua o le neuroplasticity, ma o le agaga faʻafetai e mafai ona faia se sao taua i lenei faagasologa, e pei ona taua i lalo:
1. Faʻaleleia le gaosiga o neurotransmitters
O se tasi o auala sili ona taua e mafai ona aʻafia ai le faiʻai o le tagata e ala i le faʻaosofia o le gaosiga o le dopamine ma le serotonin, lua neurotransmitters e masani ona taʻua o vailaʻau lelei. Pe a faaalia e se tagata le agaga faafetai, e mafai e o latou faiʻai ona faamatuu atu nei vailaau, e oo atu ai i lagona o le fiafia ma le faamalieina. E le naʻo se faʻaleleia le tumau, o le faʻaalia masani o le faʻafetai e taʻitaʻia ai le alualu i luma umi i lou lagona atoa ma lagona manuia.
2. Faʻatonutonuina o hormones faʻamalosi
O le fa'aalia o le agaga fa'afetai e mafai fo'i ona faia se sao taua i le puleaina o le fa'afitauli o le tino. Pe a taulaʻi atu se tagata i lagona lelei e fesootaʻi ma le lotofaafetai, e mafai ona faʻaitiitia ai le gaosiga o hormones o le atuatuvale e pei o le cortisol, lea e faʻafilemuina ai le neura, ma faʻaitiitia ai lagona popole poʻo le faʻaleleia o lagona o le soifua manuia.
3. Toe fa'atulagaina o faiga fa'alemafaufau
I tua atu o a'afiaga o meaola, o le fa'afetai e mafai ona fa'alototeleina le toe fa'atulagaina o gaioiga o le mafaufau. E mafai ona fesoasoani e siitia ai le suiga o le mafaufau mai le leaga i le mafaufau lelei, e ala i le taulai atili i mea lelei i le olaga o se tagata. O se suiga e ono taitai atu ai i suiga tumau i le auala e iloa ai ma fegalegaleai ai se tagata ma le lalolagi o loo siomia ai i latou. E ala i le fa'ata'ita'iina o le agaga fa'afetai i taimi uma, e mafai ona e fesoasoani e a'oa'oina le fai'ai ina ia fa'agasolo atili atu i mea lelei.
4. Faʻaleleia fesoʻotaʻiga neural
O fa'aaliga uma o le fa'afetai e mafai ona fa'amalosia ai ala neural e feso'ota'i ma lagona lelei. I le aluga o taimi, o nei ala e mafai ona malolosi atili, ma faafaigofieina ai ma faifai pea lagona o le lotofaafetai ma le fiafia.
5. Faʻaleleia galuega faiʻai i vaega taua
O suʻesuʻega e faʻaogaina ai le faʻataʻitaʻiga o le magnetic resonance imaging (MRI) ua faʻaalia ai o le agaga faʻafetai e mafai ona faʻagaoioia le tele o vaega taua o le faiʻai, e aofia ai le pito i luma o le cortex, lea e nafa ma le faia o filifiliga, faʻatonuga faʻalagona, ma lagona alofa. O lenei fa'agaoioiga e mafai ona aumaia ai lagona vave o le fa'amalieina ma e mafai fo'i ona saofagā i le fa'aleleia atili o galuega fa'atino e feso'ota'i ma vaega nei o le fai'ai i se taimi umi.