Faʻaliga

O loʻo fesoasoani le lalolagi e faʻaumatia le vaisu o le nicotine

O loʻo fesoasoani le lalolagi e faʻaumatia le vaisu o le nicotine

O loʻo fesoasoani le lalolagi e faʻaumatia le vaisu o le nicotine

Ua fuafua le Food and Drug Administration e manaʻomia kamupani tapaa e faʻaititia le aofaʻi o le nicotine i sikaleti masani ina ia faʻaitiitia ai le faʻamaʻi, ma le faʻamoemoe e faʻaititia le aofaʻi o tagata ulaula ma ulaula, lea e fasiotia ai le 480 tagata i tausaga taʻitasi, e tusa ai ma se lipoti a le Amerika "New York Times" nusipepa.

O lea fuafuaga, e ono tele tausaga e faatino ai, o le a taulamua ai Amerika i taumafaiga uma e tetee atu i le ulaula tapaa, ma e na o le tasi lava le isi atunuu, o Niu Sila, ua ofoina atu se fuafuaga faapea.

Ae o le malosi o le matagi, ma ua uma ona faʻaalia e kamupani tapaa o soʻo se fuafuaga e paʻu loloto i le nicotine o le a solia ai le tulafono. O sea faiga faavae e mafai ona silasila i ai nisi o faipule o le atunuu o se isi lea faataitaiga o le soona fai o le Malo, ma e ono avea ma mataupu fou o faigapalota i le faigapalota o loo loma.

E itiiti ni fa'amatalaga na tu'uina atu i le Aso Lua, ae e tusa ai ma se fa'aaliga na tu'uina i luga o le upega tafa'ilagi a le malo o Amerika, o le a tu'uina atu se tulafono fa'atonu ia Me 2023 mo fa'amatalaga lautele i le fa'atulagaina o le maualuga o le nicotine i sikaleti ma isi oloa.

Na teena e le lala sooupu le tuuina atu o nisi auiliiliga, ae i se faamatalaga na tuuina i luga o lana upega tafaʻilagi, na taʻua ai e le komesina o le lala sooupu, Dr. Robert M. Califf, e faapea: “O le faaitiitia o le maualuga o le nicotine i le itiiti ifo o le mausa po o le leai o ni vaisu o le a faaitiitia ai le gafatia mo tupulaga o le lumanai e o tagata talavou ua fai ma vaisu o sikaleti, ma o le tele o tagata ulaula o loʻo avea nei ma vaisu o loʻo fesoasoani e taofi."

O fuafuaga fa’apenei sa talanoaina e fa’aitiitia ai le tagofia e tagata Amerika o oloa tapaa, lea e ufiufi ai mama i le ta ma fa’amatu’u mai ai vaila’au e 7000 e mafua ai le kanesa, ma’i fatu ma le mama’i. O lo'o maua fo'i le nikotine i sikaleti eletise ma isi oloa, ae o lenei fautuaga e le afaina ai na oloa.

E tusa ai ma le Centers for Disease Control and Prevention, e tusa ma le 1300 tagata e maliliu i aso uma ona o le ulaula tapaa.

Ae ui i lea, o faʻalavelave i sea fuafuaga e tetele ma e ono tele tausaga e foia ai, ma o nisi o fuafuaga ua tuʻuina atu e manaʻomia ai le 95% faʻaititia o le nicotine i sikaleti.

Fai mai tagata popoto e mafai ona tuleia tagata ulaula Amerika, e tusa ma le 30 miliona tagata, i se tulaga o le aveesea o le nicotine, lea e aofia ai le vevesi, faigata ona taulai atu, ma le itaitagofie ma faaosofia ai isi tagata ulaula e saili isi auala e pei o e-sikareti, lea e maua ai le nicotine e aunoa ma le tele o vaila'au i totonu o sikaleti.

Fai mai tagata popoto e ono taumafai tagata ulaula e faatau sikaleti maualuga-nicotine mai maketi faasolitulafono poo le isi itu o tuaoi i Mekisiko ma Kanata.

Ryan Sheikh Mohammed

Sui Pule Sili ma le Ulu o le Matagaluega o Fegalegaleaiga, Bachelor of Civil Engineering - Topography Department - Tishreen University Aʻoaʻoina i le atinaʻeina o le tagata lava ia

Tusitusiga fesoʻotaʻi

Alu i luga faamau
Fa'asoa nei e aunoa ma se totogi ma Ana Salwa E te mauaina muamua a matou tala fou, ma o le a matou lafoina atu ia te oe se faʻamatalaga o mea fou taitasi leai Faʻamatalaga
Social Ala o Faasalalauga Autu Lomiga Faʻamalosia e: XYZScripts.com